ADVERTISEMENT

POVRATAK NA VELIKU SCENU NAKON DVOGODIŠNJE PAUZE

Maksimović za Dnevne o Eurosongu: Cilj je da se niko ne zastidi Crne Gore

Vrijeme objave:
22.10.2021 05:00h

Vrijeme ažuriranja:
22.10.2021 05:00h

Foto: EBU/THOMAS HANSES; Pobjednički nastup Italije na ovogodišnjem Eurosongu

Eurosong je priča koja bi trebalo da ima globalni karakter, čiji organizatori nastoje da svi javni servisi na nivou Evrope budu uključeni, koja omogućava autorima i izvođačima da dopru do milionskog auditorijuma i da predstavljaju umijeće i državu iz koje dolaze, te je stoga red da i Crna Gora bude dio svega toga, u ime naše evrovizijske delegacije za Dnevne konstatuje Ivan Maksimović

Konkurs i model

Prije dva dana zvanično je objavljeno da će među 41 državom-učesnicom Eurosonga 2022. u italijanskom Torinu, koji nas očekuje od 10. do 14. maja, odlukom menadžmenta, a uz podršku Savjeta RTCG, biti i Crna Gora, čime je stavljena tačka na dvogodišnje odsustvo sa velike scene. Iz RTCG-a je saopšteno da će naredne sedmice raspisati konkurs za izbor kompozicije koja će predstavljati Crnu Goru.

Foto: Eurovision.tv; Spisak učesnica Eurosonga 2022.

Po svemu sudeći, objašnjava nam Maksimović, zbog dva opravdana razloga izostaće Montevizija, na kojoj je publika 2018. i 2019. birala Vanju Radovanovića, odnosno grupu D-moll kao naše adute za Eurosong.

"Prvi razlog je u vezi sa troškovima koje podrazumijeva organizacija takmičenja, a radi se o velikoj sumi koja se, recimo, može preusmjeriti na druge projekte. Drugi razlog se tiče pandemije korona virusa. Ne znamo šta će biti i kako će biti, pa ne bismo da dođemo u situaciju da se izlažemo višemjesečnim naporima u tom ambijentu i da onda bude neizvjesno održavanje takmičenja", ističe Maksimović.

Foto: Dnevne; Ivan Maksimović

On napominje da će naredne sedmice biti poznato i više detalja u vezi sa sadržinom konkursa i načinom odabira, ali je realnija opcija da publika ovog puta, ipak, neće donijeti konačnu odluku.

"Tek treba da raspišemo konkurs. Možda će veći fokus biti na komisiju koja će se baviti tim stvarima i veća je vjerovatnoća da će to biti način odabira, a ne putem javnog glasanja. Ipak, o tome ćemo kada dođe vrijeme. Najbitnije je da autori koji žele da konkurišu budu blagovremeno upoznati i informisani. Pored domaćih autora, imajući u vidu na koji način sve funkcioniše danas, odnosno to da ne postoje granice koje bi sputavale autore sa drugih lokacija da se jave i ponude kompoziciju za koju smatraju da postoje izvođači u Crnoj Gori koji bi je otpjevali, očekivano je da i oni budu zastupljeni", priča Maksimović.

Ukus nije matematika

Ko god da naslijedi grupu D-moll, koja je kartu za Eurosong 2019. u Izraelu osvojila pobjedom na Monteviziji (numera 'Heaven'), i tako postane 12. predstavnik Crne Gore u istoriji nadmetanja, sigurno je samo jedno - sa jedne strane biće protivnici, a sa druge - oni koji će podržati našeg izvođača.

Saglasje i apsolutna podrška, svjestan je toga Maksimović, na ovom prostoru nikada neće postojati. Ipak, spremnost da se uloži maksimum neće izostati.

"Uvijek će biti dilema i kontroverzi. Tako je to u polju umjetnosti. Nekog osporavaju, a nekoga hvale. Ukusi nisu matematika. Tako je i sa stručnim komisijama koje biraju izvođača, sa žirijem iz država koji glasa na Eurosongu... Uvijek se radi o nečijoj procjeni. Italija je, recimo, u posljednje vrijeme imala numere i nastupe koji su najatraktivniji, ali do ove godine se nije poklopilo da pobijede. Nisam siguran da će ovdje ikada svi biti srećni.

Sergej Ćetković i Nenad Knežević Knez su realno dvije naše najveće pop zvijezde u ovom momentu, a i u trenucima kada su nas predstavljali (prim.aut. 2014 - Danska, te 2015 - Austrija, plasman u finale) bilo je sličnih pitanja i dilema oko izbora. Takvi smo kao društvo, što je opet u neku ruku i normalno. Ipak, optimista sam da ćemo pokušati da uradimo sve kako se niko ne bi zastidio našeg predstavnika, pjesme, nastupa - kompletne promocije Crne Gore u Torinu", tvrdi Maksimović.

Faktor gledanosti

Novi predstavnik Crne Gore biće već na startu u blagoj prednosti u odnosu na neke ranije, prije svega jer smo povratnici i pažnja publike biće na zavidnom nivou. Iako smo dvije godine bili "na klupi", sudeći po komentarima publike na zvaničnom sajtu takmičenja i mnogim evrovizijskim internet portalima i blogovima - evropska publika nas nije zaboravila.

To, dodaje Maksimović, može biti podstrek za one koji razmišljaju da li da se prijave na konkurs.

"U svakoj oblasti postoji zavidan broj onih koji do detalja prate sve. Kada govorimo o Eurosongu, to su ljudi koji su veoma informisani, realni u procjeni. Nekada smo imali bolja rješenja, nekada manje bolja. U produkcijskom smislu, kada je muzika u pitanju, nismo na nivou nekih drugih zemalja iz Evrope. Opet, imamo ono nešto i to je naše. Ne možemo da izmislimo nove izvođače, uvozimo iz inostranstva kao neki drugi.

Želimo da afirmišemo mlade ljude, da im usadimo tu stvaralačku žicu koja će ih možda dovesti do toga da se jednog dana obrate široj publici. Vidite i sami da se danas sve svodi na broj pregleda i klikova, a zvanični spot, poslije i snimak nastupa, pogledaju milioni širom svijeta. To je način da neko dopre do brojnije publike nego što je naša. Na kraju, ako ima kvalitet - tu je i mogućnost da afirmiše sebe u mnogo većem smislu", primjećuje Maksimović.

Afirmacija, a ne trošak

Odmah nakon što je vijest o učešću Crne Gore na Eurosongu "stigla" na internet, dežurni kritičari, između ostalog, iskoristili su omiljeno oružje - komentar "bolje bi bilo da smo novac uložili u bolnice ili vrtiće".

Za Maksimovića, koji je višegodišnji član naše evrovizijske delegacije, ti i slični komentari nisu ništa novo, a "protivnicima" ideje o učešću na Eurosongu predlaže da situaciju posmatraju iz vizure koja podrazumijeva ulaganje u domaći proizvod.

"Ponavljam, prije svega gledamo da našim ljudima i autorima omogućimo nastup pred širom publikom. Misija Javnog servisa je da afirmiše državu, naše autore, stvaraoce, da im pruži prostor da se uključe u priču u koju su svi dobrodošli. S druge strane, razumijem i odnos naših ljudi prema bilo kakvim troškovima kojima se izlaže neka državna institucija.

U ovom slučaju, kod nas ljudi možda ne shvataju da ako se uštedi na jednoj strani to ne znači da su, u širem kontekstu, sačuvane pare za bolnicu ili neku humanitarnu aktivnost. Mi na to prosto nemamo pravo, jer smo neko ko stvara televizijski program i na to treba da potrošimo novac. Nebitno je li to odlazak na kulturnu, sportsku, umjetničku ili neku drugu smotru ovog tipa - red je da budemo tu", zaključuje Maksimović.

Budućnost Montevizije

Od Montevizije, izgleda, ove sezone neće biti ništa, ali to ne znači da će ona postati dio prošlosti. Tokom prethodna dva izdanja 10 domaćih izvođača dobilo je priliku da demonstrira umijeće pred kamerama i učini ono što im je uskraćeno gašenjem svih domaćih festivala.

Zbog toga, između ostalog, Maksimović smatra da bi za razvoj domaće scene bilo poželjno i unaprijediti takmičenje.

"Monteviziju vidim kao festival koji bi, možda, mogao da dobije veće gabarite u periodu - kraj zime/početak proljeća. Možda da 'izađe' iz studija RTCG-a, kako bi bio dostupniji većem broju učesnika. To ne bi automatski garantovalo veći kvalitet, ali bi svakako više numera doprinijelo popularnosti", smatra Maksimović. 

Poslednji komentari (0)

Svi komentari

ADVERTISEMENT